Pozitivan utjecaj šahovske igre na etičke vrijednosti u odgoju i obrazovanju djece

Pozitivan utjecaj šahovske igre na etičke vrijednosti u odgoju i obrazovanju djece

Za mnoge odrasle, šah je intelektualno stimulativna igra u slobodno vrijeme. No, šah može biti izuzetno koristan i u odgoju djece.

Teza da šahovska igra odrasle i djecu čini pametnijima, poboljšava memoriju, potiče rast kvocijenta inteligencije, ukratko poboljšava kognitivne i mentalne sposobnosti općenito, traje otprilike koliko i sama igra.

Vatroslav Jelovica u svom magistarskom radu navodi da je: „Šah igra koju oba igrača započinju s jednakim brojem figura jednakih mogućnosti (osim prednosti prvog poteza), sreća ne igra ulogu, potrebno je samo razmisliti i nadmudriti protivnika. Iz toga prirodno proizlazi zaključak da je za uspjeh u šahu, barem donekle, odgovorna inteligencija.

Iako se pokazalo da šah povećava mentalne sposobnosti osoba svih uzrasta, glavne studije su provedene s djecom.

Jedna od prvih većih i uspješnijih studija u ovom polju bila je doktorska disertacija belgijskog znanstvenika Johana Christiaena pod nazivom Chess and cognitive development (Šah i kognitivni razvoj). Cilj ove studije bio je istražiti učinak šahovskih instrukcija na dječji kognitivni razvoj. On je utvrdio kako su djeca koja su pohađala sate šaha na kraju godine postigla bolje rezultate na nizu školskih testova.

Jedna od najzanimljivijih novijih studija na ovu temu je veliko indijsko istraživanje pod nazivom Chess training improves cognition in children (Šahovski trening razvija kognitivne sposobnosti kod djece). Istraživanje je pokazalo da sustavno vježbanje  šaha značajno povećava kvocijent inteligencije i kognitivne sposobnosti u djece.

Kroz šah, djeca (ali i odrasli), na zabavan način mogu učiti na koji način promišljati i rješavati raznovrsne problemske situacije. S milijun mogućnosti u svakoj šahovskoj partiji, igrač se neprestano nalazi u novim situacijama i novim problemima koje ne rješava pomoću naučene formule ili zapamćenih odgovora, već mora analizirati i računati, oslanjajući se na općenite principe i obrasce zajedno uz dozu kreativnosti i originalnosti. Ova vještina naročito je korisna učenicima i studentima u svakodnevnom procesu rješavanja obrazovnih problema. Trogodišnje istraživanje u Kanadi potvrdilo je tezu da šah razvija vještinu rješavanja problema. Učenici i razredi koji su u kurikul iz matematike imali uključen šah, pokazali su znatno bolje rješavanje matematičkih zadataka od učenika kojima šah nije bio u kurikulu (Gaudreau 1992, prema Ferguson 1995: 12-13).

Šah također utječe na socijalne vještine. Prije svega, on je most koji spaja ljude neovisno o dobi, vjeri, nacionalnosti, dobi, spolu i ostalom. Uči nas da bez obzira na ljudske različitosti naši umovi mogu raditi na sličan način kada pokušavaju postići cilj. Izvrstan je alat za izgradnju pozitivnih odnosa među ljudima. Pomaže u izgradnji prijateljstava, ali uči i sportskom ponašanju, natjecanju kao takvom i fair playu. U igri šaha djeca uče vrijednost napornog rada; oni moraju proučavati igru, od taktike početka do naprednijih strategija. Naučit će da je jedino moguće pobijediti na natjecanju uz intenzivno proučavanje pozicija i dugogodišnje prakse te da mogu uspjeti jedino uz naporan rad i upornost. Osim toga, djeca uče prihvatiti poraz i analizirati vlastite pogreške.

Vidi više o utjecaju šahovske igre na etičke vrijednosti u odgoju i obrazovanju djece u članku OVDJE

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *